Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

Kako smo i prije znali napomenuti da je poljoprivreda proizvoda grana na koju utječu razni čimbenici, ali u našem slučaju ponajviše klimatske promijene. Ovog proljeća bili smo svjedoci obilnih padalina koje su sa sobom donijele u nekim dijelovima Hrvatske pustoš i razaranje. Još uvijek nam se vrte slike poplavljenih područja i stanovnika Hrvatske kojima je vodena bujica odnijela sve što su cijeli život stvarali. Naime, upravo područja koja su bila poplavljena su jedna od najplodonosnijih područja što se tiče ratarstva i poljoprivrede. Usjevi su uništeni, stoka je devastirana, situacija je očajna.

Obilne padaline su u ostalim dijelovima Lijepe naše također pomaknule rokove sjetve kukuruza, što će se očitovati i u krajnjim prinosima te kulture koja je uz pšenicu jedna od najzastupljenijih na našim prostorima. Kao što znamo obilne padaline nemaju dobar učinak na uzgoj žitarica kao što su pšenica i ječam, i to se već vidi u prinosima koji su se prije nekoliko dana počeli žeti. Cijene repromaterijala svake su godine sve veće, svake se godine sve manje sije žitarica na plodne njive, proizvodnja opada….. ZAŠTO ?

Ovdje Vam dragi naši čitatelji želimo dati jedan osvrt na taj paradoks. Naime ove godine je objavljena cijena pšenice (žetva 2014) – 1.10 kn, a cijena ječma samo 1.00 kn. Imamo li mi tih kultura u tolikom suvišku, da je njihova cijena ove godine 20-tak lipa ispod one proizvodne? Odgovor je NE! Na burzama žita zemalja Europske unije ona je oko 200-tinjak eura po toni, što u našoj valuti nam daje cijenu od 1.54 kn po kilogramu pšenice. Pa gdje onda nestaje tolika razlika u cijeni? Nestaje kod velikih prekupaca žita, koji se na tuđoj muci bogate, a država ništa ne čini da bi zaštitila svog proizvođača koji u konačnici hrani ovu državu…. SRAMOTA!

Sa sigurnošću možemo prognozirati da će unatoč ovakvoj niskoj cijeni pšenice svakako rasti cijene mlinarskih i pekarskih proizvoda, premda osnovne sirovine iz poljoprivredne proizvodnje će dobiti po manjim cijenama. Uz ovakvu agrarnu politiku, te industrije se u budućnosti ne moraju nadati da će u svojim proizvodnjama koristiti domaće sirovine, jer po ovim cijenama ih je nemoguće proizvesti. Nakon što izgube domaće sirovine, morati će se okrenuti onima iz uvoza, jamčimo koje su skuplje, što će uvelike podići i cijene njihovih proizvoda. No, tko će ih onda kupovati? Da li onih 400 000 ljudi na burzi rada, da li oni ljudi koji rade za minimalac i njime prehranjuju četveročlane obitelji? Upitajmo se što nam takvo sutra nosi. Ovakva politika jednostavno ugrožava egzistenciju hrvatskog naroda, i mi moramo tome kako-tako stati na kraj i reći DOSTA.

HSS će uvijek biti ovdje na našim prostorima, da stane uz seljaka, da se ukaže kako na nepravilnosti tako i da ponudi rješenja za probleme seljaka. Stoga vas sve skupa pozdravljam našim povijesnim pozdravom VJERA U BOGA I SELJAČKA SLOGA.

Gradska organizacija HSS-a Bjelovar
Ivan Nekoksa, bacc.ing.agr