Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

Prema riječima predsjednika Hrvatske udruge za biomasu Josipa Dundovića, od 2007. godine država struju proizvedenu iz alternativnih izvora energije plaća po višoj tarifi, ali još nema potpora za izgradnju bioplinskih postrojenja. Njihovo donošenje najvaljeno je do kraj lipnja, a sufinaniciralo bi se do 35 posto investicije u pogone. Riječ je o značajnim ulaganjima. Primjerice, na jednoj farmi s minimalno 50 krava treba uložiti milijun kuna u postrojenje za preradu biomase, da bi investicija bila ekonomski opravdana.

Za to se dobije kompletan pogon koji pedeset posto proizvodi struju za koju država plaća četrdeset posto više po kilovatsatu, te toplinsku energiju koju gospodarstvo može koristiti kako god želi.

Bioplinsko postrojenje je ulaganje koje se vraća već za četiri godine, što je brže od biodizela ili bioetanola - pojašnjava Tajana Krička sa zagrebačkog Agronomskog fakulteta, zašto se u konačnici isplati to ulaganje.
Za sada se u Hrvatskoj rijetki mogu upustiti u gradnju biopostrojenja, a jedno se gradi na farmi Osilovac u vlasništvu Nexe grupe iz Našica. Na farmi dovršenoj prije tri godine, u koju će se s pogonom za preradu ukupno uložiti 25 miljuna kuna, ima 800 muznih krava. Voditelj Željko Zebić kaže da će se dobivena električna energija prodavati dok će toplinska poslužiti za potrebe sušare žitarica čija je izgradnja također u planu.

Na bjelovarskom području trenutačno samo jedno gospodarstvo koristi biomasu kao djelomični izvor energije, a riječ je o plasteničkoj proizvodnji. Davor Krce je do sada uložio oko 600 tisuća kuna u peć za grijanje plastenika i kaže da je to jeftnije od plina, a ulaganje se može vratiti u dvije godine.

Idući korak je proizvodnja električne energije, ali kako kaže Krce, problem je u tome što osim potpisanih konvencija o zaštiti okoliša i priča o potrebi korištenja alterentivnih izvora energjie, seljaci još nemaju nikakve konkretne pomoći.