Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

18.03. 2016.

Grad Bjelovar potpisao sporazum s Agronomskim fakultetom u cilju zaštite konja pasmine gidran

Tweet

Moglo bi se reći da je konj pasmine gidran koji je prije 200 godina nastao na prostoru Austro-ugarske monarhije kojoj je i Hrvatska pripadala imao malo sreće. Za razliku od lipicanskih konja koji su se uspjeli zaštiti i čak proširiti po svijetu, nepravedno je zanemaren konj gidran koji je nastao uslijed nastojanja da se uzgoji rasa koja bi bila dobra u vojne i mirnodopske svrhe. I dok je gizdavi lipicanac uspio preživjeti zahvaljujući svom ponosnom držanju i Bečkoj školi, gidrana su nepravedno zanemarili, te je uslijed mnogih nedaća, izgubljenih ratova i nerazumijevanja zamalo izumro. Pravu renesansu doživio je na prostoru sjeverozapadne Hrvatske, posebno u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji, ovaj predivan i sposoban konj zahvaljujući činjenici da su ga za službenog konja izabrali pripadnici Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari Husari.

Uz razumijevanje Grada Bjelovara, a posebno Antuna Korušeca, bjelovarskog gradonačelnika, nabavljena su rasplodna i radna grla, te se intenzivno krenulo u uzgoj koji teško da može opstati bez dodatnog poticaja. Iako se uzgajivačima pomoglo novčano pri nabavci prvih grla, uzdržavanje konja veoma je skupo, te se pokazalo da neće biti većeg rasploda u koliko se ne omogući poticaj sličan onome kakve uživaju uzgajivači lipicanaca.
c
Antun Korušec, bjelovarski gradonačelnik je u petak rekao da se projekt kojeg provode zove ''Reafirmacija uzgoja konja pasmine gidran u Republici Hrvatskoj''.
- Ovaj projekt ćemo razraditi u sporazumu, a provodi ga Grad Bjelovar u suradnji sa Agronomskim fakultetom Sveučilišta u Zagrebu. Kad govorimo o projektu reafirmacije uzgoja konja pasmine gidran moramo se vratiti u povijest. Povijest konja pasmine gidran od 2008. vezana je uz povijesnu postrojbu. 4. ožujka 2008. godine na 55. sjednici poglavarstva Grada Bjelovara donesena je odluka o formiranju povijesne postrojbe koja njeguje elitne vojno konjaničke tradicije bjelovarskog kraja. To je izuzetno važno, naglasio je gradonačelnik i nastavio da je Bjelovar primao razna promišljanja, pa i kritike građana da u tom povijesnom smislu tradicije grada Bjelovara, nastavno mi zapravo nemamo puno toga. Mi smo postrojbu oformili konstituirali na zadovoljstvo sveukupne javnosti. Zadatak te husarske garde bilo je sudjelovanje na proslavama Dana Grada Bjelovara, odavanje počasti delegacijama, veleposlanicima i drugim iznimnim gostima koji su dolazili u Bjelovar, sudjelovanje u programima Grada Bjelovara, primarno i BBŽ koji su išli na promociju turizma našeg kraja, ali i sudjelovanje u proslavama obljetnica domovinskoga rata uz niz drugih programa. Grad Bjelovar u cijelosti financira povijesnu postrojbu Bjelovarski graničari Husari i da bi ta postrojba bila prepoznatljiva, zanesenjaci zaljubljenici bez plaćanja svog rada članovi postrojbe razradili su ideju nabave konja jer tek tada to čini jednu cjelinu. Odlučili su se za konje pasmine gidran i 2009. te 2010. godine Grad Bjelovar je u proračunu izdvojio dvjesto tisuća kuna za nabavku 20 konja pasmine gidran uz uvijete da članovi koji nabave konje 4 godine ne smiju izaći iz udruge ili prodati konja, moraju imati najmanje pet nastupa s konjima i puno više nastupa bez konja. Sada takvu pažnju plijene gidrani i Husari, da se bjelovarska povijesna postrojba poziva na proslave Republike Hrvatske; prošle godine 20. obljetnica akcije oluja, pozvani su i u Pariz na obljetnicu Napoleonovih pobjeda, prigodom smrti Otta von Habzburga. Nešto lijepo, dobro, bez velike promocije. Nastupi postrojbe govore sami za sebe. U ovom projektu reafirmacije uzgoja konja pasmine gidran potpisat će Grad Bjelovar i Agronomski fakultet. Grad Bjelovar će financirati sa 32 tisuće kuna iz proračuna. Sudionici tog projekta su i Hrvatska poljoprivredna agencija, Hrvatska udruga uzgajivača konja pasmine gidran, Povijesna postrojba Bjelovarski graničari Husari, Savjetodavna služba i Ministarstvo poljoprivrede. Ovaj broj eminentnih institucija garantira uspjeh cijelog projekta. Cilj je da se konji pasmine gidran nađu na popisu tradicionalnih i uzgojno zaštićenih pasmina hrvatske. Za kraj 2015. godine imali smo 66 konja, od toga 49 u BBŽ, a najviše u Bjelovaru. Ovo je šesti projekt koji potpisujemo sa znanstvenim institucijama. Ukupan sustav poljoprivrede i pozicija hrvatskog sela ne može biti u ovom okruženju transparentna ni konkurentna bez suradnje lokalnih jedinica sa znanstvenim institucijama – rekao je Antun Korušec prigodom potpisivanja Sporazuma s zagrebačkim Agronomskim fakuktetom.

Dr. Ante Ivanković s Agronomskog fakulteta govorio je o realizaciji ideja koje su došle radi zaštite i očuvanja korisne pasmine, lijepo građenog i svestrano upotrebljivog konja. - Taj konj ima svoje mjesto i sreća je da je u Bjelovaru pogodan za postrojbu graničara husara. Lijepo izgleda i prepoznat je te i grad postaje prepoznatljiv po njima,a i trud uzgajivača se prepoznaje. Gidran je pasmina koja se povijesno veže uz ovaj kraj. Populacija pasmine i u Mađarskoj je u skromnom broju. Kroz povijest je pasmina prošla krizna razdoblja i ostala je na malom broju. Pohvalno je što očekujemo da će populacija gidrana izvlačiti iz egzistencijalne ugroženosti. Projekt je osmišljen tako da proučimo povijest i analiziramo stanje pasmine. Da obiđemo teren i vidimo stanje uzgoja, inventuru matičnih knjiga, te povežemo se sa susjedima u Mađarskoj. Gidranima dati važnost i mjesto koje mu pripada. Povijest je počela kada je arapski pastuh velike vrijednosti došao u Trst, a kasnije u Austro-ugarsku gdje je od njega nastao konj dobrih radnih i vojnih karakteristika. Od početka su se uključili ljudi iz vojnih službi i može se reći da su i Hrvati sudjelovali u razvoju. U nekoliko navrata, u prvom, a osobito drugom svjetskom ratu došlo je do odvođenja konja iz ergela. Populacija je mala i status mu je neposredna ugroženost. Kod nas je gotovo potpuno iščeznuo, a na poticaj naših uzgajivača se vratio pa imamo lijepu populaciju - rekao je Ante Ivanković s Agronomskog fakulteta iz Zagreba.

Tijekom sastanka koji je prethodio potpisivanju Sporazuma svi su se složili da gidran zaslužuje spašavanje od izumiranja.

Josip Trogrlić, zapovjednik Povijesne postrojbe Bjelovarski graničari Husari i voditelj uzgoja rekao je da su pasminu gidran utemeljila dva hrvatska časnika.
-General Čikonjić je 1784. započeo u mađarskoj ergeli gdje je on odlukom cara Josipa u to vrijeme imenovan vođom uzgoja vojne ergele, i kada su oni počeli selekciju od 1784. do 1816., tada dolazi iz Saudijske arabije pastuh imenom gidran koji počinje oplemenjivati kobile, i 1875. hrvatski časnik pukovnik Lovković predlaže Ministarstvu obrane Habsburške monarhije da se ta pasmina imenuje kao službeni vojni konj i Ministarstvo obrane donosi tu odluku. Od 1885. on je u sastavu hrvatskog domobranstva, mađarskoga domobranstva i drugih postrojba, a jahao ga je i prijestolonasljednik.
Zahvaljujući gradonačelniku počinjemo s uzgojem. U Hrvatskoj ima 66 gidrana, a koristi se za vojne parade, mimohode i sport. Cilj je da se prepozna ovaj kraj po uzgoju gidrana – rekao je između ostalog Josip Trogrlić.

Sporazum je potpisan i kako bi se znanstveno istražilo sve o povijesti gidrana, te ga se zaštitilo i učinilo prihvatljivim za uzgoj na hrvatskim prostorima.