Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

Razvoj društvenog života u Bjelovaru

Snažnom razvitku pripomogla je izgradnja željezničke mreže u razdoblju između 1894. i 1912. godine. Bjelovar je spojen prugom s Križevcima, Garešnicom, Viroviticom i Grubišnim Poljem.

Veleobrt i industrija počeli su se u Bjelovaru razvijati još u 18. stoljeću, kada je osnovana svilana s tridesetak tkalačkih stanova. S prekidima je radila do 1867. godine. Također su osnovane pilane, ciglane, prehrambena poduzeća itd. pa je pri kraju prvog svjetskog rata Bjelovar imao 14 većih poduzeća.

Ljekarna "K crnom orlu" kolomana Germana u Preradovićevoj ulici i njen ososbit doprinos u pripravi raznih, često puta patentiranih, eliksira svjedoči o potrebi dobro razvijene zdravstvene skrbi u Bjelovaru. Vojna uprava, naime, nije zanemarila zdravstvo. Vjerojatno je već 1782. godine postojala bolnica u blizini suda. Utemeljenje današnjeg Medicinskog centra seže u 1845. godinu, kada je podignuta nova zgrada "K. und K. Brigade gemeinde Spital". Iako sagrađena za vojne potrebe u njoj su se liječili i građani.


Kultura

Usporedo s razvitkom gospodarstva kulturni je život dobivao sve značajniju ulogu u životu građana. Mnogi koncerti i kazališne predstave održavane su s velikim zadovoljstvom i poletom. Kulturna tradicija, posebice glazbena, još od 1762. godine, kada je Hubert Diviš preuzeo službu kapelnika vojne glazbe, odrazila se i na amatersko muziciranje.

Prvo bjelovarsko pjevačko društvo Dvojnice osnovano je 1872. godine, a njegov je zborovođa Josef Mazanek osamdesetih godina otvorio i prvu bjelovarsku glazbenu školu i podučavao glasovir i violinu. S manjim prekidima u radu, ova će škola prerasti u Glazbeni zavod, današnju Glazbenu školu Vatroslava Lisinskog.

Nakon nekoliko uzaludnih pokušaja konačno je 1895. godine odobren rad i Hrvatskom obrtničko-radničkom društvu Jedinstvo, koje je kasnije promijenilo ime u HORKUD "Golub", a djeluje i danas.


Škole

Već 1761. godine pijaristi Ignacije i Hubert Diviš otvorili su školu. Hubert, školski nadzornik u Varaždinskom generalatu, utemeljio je godinu dana kasnije i prvu vojnu glazbu u Bjelovaru. Latinska i geometrička škola, za potrebe razvoja obrta, otvorene su 1769. godine.

Dovršenje školske zgrade, uz crkvu Sv. Terezije, školstvo je dobilo više prostora. Uz pravoslavnu crkvu sagrađena je 1792. godine srpska škola. No, prva "prava" velika škola, najstariji dio današnje Ugostiteljske škole, sagrađena je 1805. godine. Matematička škola utemeljena je 1824. za potrebe razvoja obrta, a nešto kasnije i kadetska škola.

Za potrebe školstva u Bjelovaru je od 1850. godine organiziran učiteljski tečaj u kojemu su se obrazovali graičarski učitelji, uglavnom iz časničkih redova. Te je godine otvorena glavna muška učionica s četiri razreda i ženska s dva razreda.

Potreba za cjelovitijim obrazovanjem potaknula je utemeljenje realke, u kojoj je rad započeo 1858. godine, a ona je postupno prerasla u Realnu gimnaziju. Za njene je potrebe 1901. godine izgrađena nova zgrada, u kojoj se danas nalazi Gimnazija.