Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

Nastajanje imena i grba grada Bjelovara

Tweet

Piše: Loakalpatriot

Istaknuti hrvatski učenjaci Gjuro Szabo i dr. Franjo Fancev potvrđuju mišljenje dr. Franje Ivekovića koji je u Broz-Ivekovićevu Rječniku hrvatskoga jezika napisao:
"Bjelovar, Bjelovara, m. Bj. varoš u Hrvatskoj. Tako se zovu i dva sela u Hrvatskoj, pa u onim primjerima bjelovar znači bijela zemlja, bjelovar, bjelovra, m. bijela mršava zemlja isporedi li ga
`Trsja su moja na belovarih ove godine slabo rodila, grožđe se u svetu osulo´
kazivao mi je seljak zemljak prije mnogo godina; za drugu polu bjelo-var isp. moč-var (močar) močvara."

Zanimljiv je primjer i zemljovid na kojemu se vidi da su na potezu od sto kilometara tri naselja s imenom Bellowar, Bellowar i Bellavar.

---

1420.
Mađarski povjesničar Csanki u djelu "Križevačka županija u 15. st." spominje Bjelovar 1420. godine kao naselje u Roviškoj županiji. Ta najstarija provjerena isprava o Bjelovaru nalazi se u Državnom arhivu u Budimpešti.

1423.
Isprava kralja Sigismunda od 18. prosinca 1423. godine daje Jakobu i Martinu (sinovima Egidija de Jakozerdahel) za ratne zasluge neke posjede. Među njima je i Beloblathye. Godinu dana kasnije Sigismund potvrđuje darovnicu.

1465.
Belovarc (Belowarcz) se 13. travnja 1465. spominje u pismu slavonskih banova Mirka od Zapolja i Nikole od Iloka iz Velikog Kalnika, upućenom zagrebačkom Kaptolu, o vraćanju posjeda, a također i u odgovoru na to pismo.

1473.
Kralj Matija daruje, odnosno potvrđuje 1473. godine Jakobu, Martinu, Bartolu, Tomi i Dominiku, sinovima Grgura de Jakozerdahel posjede "... i Belublathya."
U ispravama toga razdoblja navode se nazivi Belowarcz, Beloblatje i Bjeloblaće.

1482.
Izvorno pismo iz Čazme potvrđuje da je pred Čazmanskim kaptolom ustanovljeno kako su Ivan, sin Blaža Brige, i magister Petar iz Gudovca nasljednici dobara u "...i Belowarczu."

1483.
Isto je tako Čazmanski kaptol izvornim pismom iz 1483. godine uveo Petra iz Gudovca u vlasništvo posjeda naselja Belovarcz koje je dotada pripadalo župi sv. Martina u Velikim Sredicama. Ta je župa kasnije bila u posjedu Petra od Gudovca.

1579. i 1611.
Bjelovar se spominje i oko 1579. i 1611. godine. Vjerojatno je u prvoj polovici 17. stoljeća uz potok Bjelovacka ili Bjeloblacka ili Bjeloplacka podignuta mala tvrđa ili toranj (Schloss) za obranu od Turaka.
Ta se tvrđa različito bilježi na raznim zemljovidima: Belouac, Belouax, Wellovar. U susjedstvu te tvrđe zabilježena su naselja: Rouistse (Rovišće), Zrediza (Sredice), Herogulan (Hrgovljani), Korenovo, Sveta Magdalena (Kapela), Tzirkueno (Cirkvena), Nevinac, Severin, Ratsa (Rača), Meguiretse (Međurača).

1666.
R. Lopašić navodi da je 1666. godine Bjelovar bio utvrđeni čardak za borbu protiv Turaka.

---

Grb

U bjelovarskom Muzeju čuva se pečatnjak potekao iz prvih dana vojne općine Bjelovar. Znanstvenici, koji se bave proučavanjem Vojne krajine, tvrde da je to bilo između 1756. i 1765. godine. Točan dan početka rada Vojne općine Bjelovar nigdje nije pouzdano utvrđen pa možemo prihvatiti da je to bilo oko 1760. godine.

Pečat je od mjedi, okrugloga oblika i promjera 40 mm. U srednjem dijelu je štit na kojemu se nalazi močvara iz koje se izdiže čardak na stupovima. Iznad štita se nalazi otvorena kruna, a carski orao nad njom pokazuje da je Bjelovar bio pod neposrednom upravom vojnih vlasti. Uokrug pečata nalazi se natpis:

INSIGEL DER K.K. MILITÄR COMUNITAET BELLOVAR
(PEČAT CARSKE I KRALJEVSKE VOJNE OPĆINE BELOVAR).

Pokraj štita su oklopnici s helebardama.

Drugi po redu grb Bjelovara potječe iz 1772. godine, kada je Bjelovar proglašen povlaštenom vojnom općinom. Pečat ima u sredini štit na kojemu čardak stoji na močvari. Čardak je u donjem dijelu četvrtastva tvrđava s troja vrata, a iznad njih je kuća s prozorima. Pokraj čardaka stoji graničar. Iznad štita je otvorena kruna, a iznad nje carski orao. Štit čuvaju dva graničara s puškama. Treba reći da graničari od 1772. pa do 1945. godine stalno prate štit s gradskim grbom.

Uokrug pečata nalazi se natpis:

INSIEGEL DER PRIVILEGIRTEN MILITÄR COMUNIT: BELLOVAR
(PEČAT PRIVILEGIRANE VOJNE OPĆINE BELOVAR).

Stotinu godina kasnije, 1871. razvojačena je Vojna krajina i Bjelovar je konačno potpao pod bansku hrvatsku vlast. Grb, odnosno pečat Bjelovara, nije se promijenio. Ostao je jednak onome ustanovljenom 1772. godine, osim što je carski orao zamijenjen grbom Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije.

Uokrug pečata nalazi se natpis:

POGLAVARSTVO GRADA BELOVARA.

Tri godine kasnije, 1874. Bjelovar je dobio čast Slobodnoga kraljevskog grada, kao dvanaesti grad u Hrvatskoj. Postoji i žig iz te godine koji ima štit s čardakom na močvari pokraj koje se nalazi graničar, a ispod čardaka pojavljuje se novi detalj - tri panja. Iznad štita nalazi se otvorena kruna.

Natpis oko žiga je:

POGLAVARSTVO KRALJ. SLOBOD. GR. BELOVARA.

Mladi profesor crtanja na velikoj kraljevskoj gimnaziji u Bjelovaru, Josip Hohnjec, 1885. godine prvi je put u štit grada Bjelovara ucrtao bijeli grad na brežuljku. Grad je u donjem dijelu četvrtastva utvrda s puškarnicama, a u gornjem dijelu kuća s prozorima. Ima polukružna vrata u kojima stoji graničar. Ispred grada su tri panja. Takav je grb bio u uporabi na ispravama slobodnoga i kraljevskog grada Bjelovara, npr. u domovnicama. Bio je u uporabi do tridesetih godina 19. stoljeća.

Grb se prvi put pojavio na Krambergerovu crtežu, kada je prof. Hohnjec panorami dodao grb i ljudske likove. O tome je Hohnjec 1937. napisao:

"Slika u Bjelov. Pučkom Kolendaru 1886. od Ernesta Krambergera bivš. direktora male realne gimnaz. na kojoj sam ja nacrtao grb grada Bj. i oko grba desno dolje dovršio rub šumice i njenu sjenu na cesti i ono 2 figure kao štafažu po njegovoj želji. Sve drugo gore i lijevo izradio je perom K. Figura namjerno ne pretstavlja nikoju osobu."

Nakon pripojenja Bjelovara Hrvatskoj u gradu je zavladao domoljubni zanos, veliki pokret protiv germanizacije i mađarizacije. U to doba promijenjeno je ime Belovaru u Bjelovar. Tada se i pojavilo tumačenje kako Bjelovar znači bijeli grad od BJEL i VAR (mađ. grad).

Istovremeno su se pojavila i nastojanja da se promijeni i ime grada, npr. u Bjelovo. Tada je donekle promijenjen i štit grada jer se graničar uz čardak povećao na veličinu čardaka.

Sve je ostalo isto osim natpisa:

POGLAVARSTVO SLOB. I KRALJ. GRADA BJELOVARA.

Početkom 20. stoljeća ponovno je promijenjen grb Bjelovara, s tim da je u štitu čardak sasvim neobičnog oblika. To je, zapravo, tvrđava s dva tornja i dvostrukim vratima. Ispred tvrđave u močvari nalaze se tri panja. Taj je žig bio u uporabi do tridesetih godina 20. stoljeća.

Hohnjec se još jednom okušao u stvaranju grba pa je oko 1920. godine oblikova gradski biljeg Bjelovara. U njemu se nalazi grb koji je sasvim sličan grbu iz šezdesetih godina 18. stoljeća. Na njemu je na brežuljku čardak na stupovima, a Hohnjec je ispod čardaka dodao graničara i tri panja.

Iznad štita se, naravno, nalazi otvorena kruna i natpis:

BJELOVARSKI GRADSKI BILJEG.

Vrijednost biljega bila je 1 kruna preko koje je naknadno otisnuta riječ - dinar. Biljeg je nađen na Domovnici iz 1924. godine.

U spomen na 1000. obljetnicu hrvatskoga kraljevstva izgrađena je na vrhu Sljemena kapelica Majke Božje Sljemenske, kraljice Hrvata. Sagradio ju je arhitekt Denzler, a strop je izradio kipar Hudoklin. Na njemu je, među grbovima hrvatskih gradova i pokrajina, i grb grada Bjelovara. Otada se upravo takav grb pojavljuje u različitim inačicama do danas. Grb je od srebra na zelenom humku s tri panja. S humka se uzdiže četvrtastva utvrda s kruništem, puškarnicama i otvorenim oblim vratima, u kojima stoji graničar s puškom u ruci. Na sredini tvrđave nalazi se kuća koja dolje ima puškarnice, a gore prozore. Okolo grba nalazi se hrvatski troplet. Svetište je posvećeno 1932. godine, a grb je u javnoj uporabi. Hrvatska enciklopedija ima zabilježen upravo takav oblik grba. Svi su grbovi, nastali za vrijeme NDH ili kasnije, dobivali različita obilježja, koja su označavala pripadnost nekom političkom sustavu.

Današnji je grb grada Bjelovara utemeljen na grbovima iz prošlosti. Na humku se nalazi četvrtastva tvrđava s puškarnicama i oblim vratima, a iznad nje kuća s crvenim krovom, puškarnicama i prozorima. Bijela tvrđava nalazi se na srebrnom polju. Ispred tvrđave je uvećani graničar s puškom u ruci, a tri panja su uobičajeni dodatak u posljednjih stotinu godina. Osim grba Bjelovar danas ima i svoju gradsku zastavu koja na bijelome polju ima grb grada.