Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

Europsko kulturno nasljeđe Bjelovara

Tweet

Piše: Loakalpatriot

To je, uostalom, doba europskih velikana: filozofa Voltairea i Rousseaua, književnika Goethea, skladatelja Bacha i Haydna, a iste godine kada je utemeljen Grad Bjelovar rodio se – Mozart.

Demografska politika i socijalne reforme usmjerene na uvođenje obrta i školstva odrazit će se i na razvitak Bjelovara. U novi grad, građen prvotno iz isključivo vojnih razloga, uskoro se naseljavaju obrtnici i trgovci. Carica mu 1770. podjeljuje cehovsku, a zatim i sajamsku povelju kojom 26. veljače 1772. godine Bjelovar postaje glavno sajmišno mjesto čitavog Varaždinskog generalata. Odvaja se civilna od vojne uprave grada koji 1774. godine dobiva i svog prvog gradonačelnika – Ivana Austrechta.

Dolaskom dvojice redovnika pijarista, koji 5. studenog 1761. godine u Bjelovaru otvaraju prvu školu za šestoro djece vojnih časnika, a dvije godine kasnije i za djecu iz građanskih obitelji, Bjelovar postaje jedno od većih obrazovnih sjedišta Vojne krajine u kojemu se koristi jedinstveni udžbenik Libelus alphabeticus, najopširnija hrvatska početnica s latinsko-hrvatsko njemačkim rječnikom, nastala iste 1756. godine kad je i utemeljen grad. Ali smrću prvog superiora, učitelja i školskog nadzornika, pijarista Huberta Diviša, utemeljitelja bjelovarskog školstva (pokopan je 1790. godine u kripti kapele na groblju sv. Andrije) nastaje stagnacija: škole postaju isključivo vojne (Divisionschule) i pohađaju ih samo ona djeca koja se opredjeljuju za vojnička i svećenička zanimanja.

Međutim, europske zasade obrazovanja i kulture u ovom gradu ipak se razvijaju, o čemu svjedoče eksponati koji se čuvaju u Gradskom muzeju Bjelovar. Građanski slojevi čitaju antička filozofska djela poput Senekinih Epistola, tiskanih 1702. godine ili Ezopove basne iz 1734. godine, djela Marka Tulia Cicerona tiskana 1773. godine ili, pak , djela na hrvatskom jeziku, poput onoga koji govori o raskolu istočne i zapadne crkve; Kamen pravi smutnye velike Antuna Kanižlića, tiskane u Osijeku 1780. godine.

Veze Bjelovara s tadašnjom Europom očituju se i u izboru namještaja (pisaći stol (sekreter) s tajnim pretincima, izrađen, vjerojatno, u Beču oko 1780. godine ili krevet rokoko stila s kraja 18. stoljeća), kao i u izboru svakodnevnih upotrebnih predmeta: sunčanog sata s kompasom i ugraviranim imenima europskih gradova i njihovih zemljopisnih širina kojega je početkom 18. stoljeća izradio majstor Nikolas Bion, zatim, stojećeg salonskoga sata s mjesečevim mijenama i datumima, kojega je izradio Joseph Peer u Beču, u zadnjoj četvrtini 18. stoljeća. O glazbenoj, pak, tradiciji svjedoči "lovački rog" (Waldhorn), mesingani puhački instrument izrađen 1771. godine u radionici Antona Kernera u Beču.

I dok oltare katedrale sv. Terezije Avilske (sagrađene 1771. godine) ukrašavaju velike slike nepoznatog varaždinskog baroknog slikara, a ikone poznatog baroknog ikonopisca Iovana Četirevića Grabovana čine ikonostas parohijske crkve sv. Trojice (iz 1795. godine) (danas se ni prve oltarne slike ni ikone ne nalaze u tim crkvama), a u središtu grada se 1777. i 1778. godine podižu kameni kipovi svetaca nepoznatog varaždinskog majstora, kućni obiteljski oltari s malim drvenim kipovima pojedinih svetaca nisu rijetkost ni u Bjelovaru.

Godine 1779. Cristoph Hartwig izrađuje prvi poznati nam grafički prikaz grada Bjelovara.

Iako u gradu vlada strah od kažnjavanja batinanjem i vješanjima (u njemu su se u to doba nalazila dvoja vješala!), ipak se kulturne potrebe njegovih sve brojnijih stanovnika ne guše (već deset godina nakon utemeljenja Bjelovar osim prve 43 sagrađene vojne zgrade ima i 35 građanskih kuća sa 70 njemačkih i 79 hrvatskih stanovnika, tada dobiva prvu gostionicu, a do kraja stoljeća imat će ih četiri), pa u studenom 1784. godine u ovom novom gradu gostuje austrijska glumačka družina kazališnog poduzetnika Ignatza Bartscha. Neimaština kod glumaca bila je velika, pa je članica ovog kazališta Elizabeta Brochardt, inače, supruga baletnog majstora Lamberta Brochardta, bila prisiljena kod bjelovarskog gradskog magistrata založiti svoj kazališni nakit za 57 forinti i 32 krajcara.

---

Slobodni kraljevski grad

Stogodišnjicu svoga osnutka Bjelovar je dočekao s 2 787 stanovnika, razvijenim obrtom i trgovinom. Grad se brzo razvija, spreman dočekuje ukidanje Vojne krajine 1871. godine i njezino sjedinjenje s građanskom Hrvatskom.

Bjelovar postaje sjedište županije, a nakon njezinoga spajanja s Križevačkom županijom postaje središte bjelovarsko-križevačke županije.

Prvim velikim županom imenovan je Ivan Trnski, sin učitelja iz Nove Rače, koji je 1901. izabran za prvog presjednika Društva hrvatskih književnika. Na izborima 1872. godine za narodnog zastupnika Bjelovara izabran je pjesnik Ivan Mažuranić. On je dvije godine kasnije (1874.), kao ban, u ime Sabora, proglasio Bjelovar:

SLOBODNIM KRALJEVSKIM GRADOM