Informativni portal Grada Bjelovara i Bjelovarsko-bilogorske županije

22.09. 2014.

U Bjelovaru predstavljena knjiga RAMA 1942

Predstavljena knjiga u organizaciji Ramske zajednice Bjelovar

Tweet

O knjizi su govorili prof. dr. sc. Željko Tanjić - rektor Hrvatskoga katoličkog sveučilišta, prof. dr. sc. Ivan Markešić – znanstveni savjetnik u Institutu društvenih znanosti „Ivo Pilar“ Zagreb, fra Tomislav Brković - gvardijan Franjevačkoga samostana Rama-Šćit te fra Stjepan Lovrić - urednik knjige. Osim Ramkinja i Ramljaka iz Bjelovara i njegove okoline, posebno iz sela Rovišće i Predavac, na predstavljanje knjige došli su i Ramljaci iz Čazme, Svetog Ivana Zeline i Zagreba kao i rovišćki župnik, Mihil Gojani.

Prisutnima se lijepim riječi pohvale Ramljacima, njihovoj marljivosti i odnosu prema svome religijskom - katoličkom i nacionalnom - hrvatskom, ali i zavičajnom – ramskom identitetu te njihovu doprinosu sveukupnom boljitku na području Bjelovarsko-bilogorske županije obratili gradonačelnik Grada Bjelovara - Antun Korušec i načelnik općine Rovišće - Slavko Prišćan. A prisutni su još bili zamjenica župana Bjelovarsko-bilogorske županije - Đurđica Ištef Benšić, zamjenice gradonačelnika grada Bjelovara – Jasna Višnjević i Lidija Novosel te predsjednik Gradskoga vijeća grada Čazme – Vinko Ravlić, podrijetlom iz Rame.

Ivan Markešić se, nakon sažetog prikaza sadržaja ove vrijedne knjige, osvrnuo posebno na njezin prvi dio „Rama 1942. - Tragedija jednog mikrokozmosa“, autora Ive Goldsteina, naglašavajući činjenicu da Ramljaci prvi put na jednome mjestu, u jednoj knjizi, dobivaju ne samo najcjelovitiji prikaz ramskoga stradanja u povijesti, nego i cjelovit prikaz konteksta političkih i vojnih okolnosti u kojima se zbio taj događaj iz listopada 1942. Smatrao je važnim istaknuti i činjenicu da je prof. Goldstein izravno i bez uvijanja posljedice četničkog pokolja u Rami nazvao GENOCIDOM, jer je to stradanje bilo najveće stradanje Hrvata na jednome mjestu u II. svjetskom ratu uopće i nakon njihova istrjebljenja. Potom se osvrnuo i na tekstove Ive Banca, fra Stjepana Lovrića, Ante Jeličića te Nerzuka Ćurka. Ukazao je i na važnost sadržaja drugoga poglavlja knjige u kojem su navedena imena i prezimena poginulih u vremenu od 1941. do 1947., kako katolika Hrvata tako i muslimana Bošnjaka, uz jednu napomenu da i dalje ostaje neotkrivena jedna ramska tabu-tema – gdje su završila djeca koja su iz Rame u vihoru toga rata otišla/odvedena na prehranu u Hrvatsku, odakle se najveći dio njih nije nikada vratio.

Potom se prisutnima obratio Željko Tanjić osvrćući se – temeljem sadržaja knjige, ali i osobnih doživljaja iz vlastite obitelji – na neke pojedinosti koje su krasile Ramljake, kao što su osobne molitve npr. sv. Anti, Gospi, Isusu, u čemu se iskazivala snažna snaga njihove kršćanske vjere. Napomenuo je da je poseban izraz te vjere bio vidljiv i na rukama ramskih žena na kojima su bili urezani – istetovirani križevi koje još uvijek možemo vidjeti kod starijih žena. Osim toga, istaknuo je prof. Tanjić, priča o četnicima i njihovu zlodjelu iz 1942. nije bila glasna priča s pozivom na osvetu, nego kazivanje da se ne zaboravi ono što ti ljudi nose u svome sjećanju. Na kraju, zahvaljujući ramskim fratrima na ovoj knjizi i preporučujući svim Ramljacima da je imaju u svojim domovima, osvrnuo i na sam tekst knjige, posebice na tekst Ive Goldsteina, dajući određene primjedbe u pogledu nekih njegovih tvrdnja koje se odnose na kontekst u kojem se dogodio 'listopad 1942“. Međutim, naglasio je, da Ramljake krasi činjenica da o istoj stvari mogu različito misliti i govoriti pa tako i o ovoj knjizi i njezinu sadržaju.

Fra Stjepan, kao jedan od suautora i jedan od urednika knjige, istaknuo je da je „naslov ili sintagma Rama 1942. toliko znakovit da se pred njim mora zastati, maksimalno se uozbiljiti, biti ponizan i oprezan, jer diramo u rak-ranu naše prošlosti i naše životne sudbine.“ Stoga je, da bi se izbjegle sve nepotrebne nedoumice, svako jednostrano, površno ili neodgovorno bavljenje njime koje bi vodilo u nove zablude koje nitko dobronamjeran ne priželjkuje, bilo neophodno „da svoju riječ kažu i povjesničari i poznavatelji ratne logike i strategije, kao i politolozi i moralisti i teolozi“ i to stoga jer je naša generacija svjedok kako je, osobito kad je riječ o Bosni i Hercegovini i, ako hoćete bosanskim Hrvatima, većina naših sadašnjih životnih poteškoća posljedica upravo neriješenih pitanja iz naše prošlosti. “Pa, ako ova knjiga bude samo mali otklon od ovakve logike i mentaliteta, njezino objavljivanje postići će svoju svrhu“, naglasio je na kraju svoga izlaganja fra Stjepan.

Na kraju prisutnima se obratio gvardijan, fra Tomislav Brković, izražavajući zadovoljstvo brojem prisutnih Ramkinja i Ramljaka na bjelovarskoj promociji. Uz najavu i obećanje da će ramski fratri uskoro početi raditi na drugome izdanju ove knjige kako bi se popis ubijenih i nestalih nadopunio i kako bi se neke greške u njemu popravile, fra Tomislav je istaknuo da je ova knjiga nastala iz potrebe da se ukaže na tragičnu sudbinu Rame i njenih ljudi u vrijeme Drugoga svjetskog rata, a posebice 1942. godine, o čemu se u ranijim vremenima nije smjelo javno govoriti sve do konca devedesetih godina prošloga stoljeća. Prešućivanje i zataškavanje govora o zločinima ne pomaže da se to zaboravi niti da se stvore uvjeti za praštanje i pomirenje, nego vodi ka poticanju mržnje i novim zločinima. Šutnjom i skrivanjem se ne izlazi iz začaranog kruga ponavljanja zločina. Samo jasno iznošenje činjenica, događaja i patnje koju su podnijeli ljudi može se pomoći da se sagleda stvarnost zločina, ali i dadne mogućnost da se osobe, obitelji lakše suoče s tragičnom stvarnošću te lakše prebole gubitak voljenih osoba. Ova knjiga jest istovremeno poziv svima da se shvati sva tragičnost događaja, poziv da se takvo što više nikada ne dogodi i da se gleda u budućnost s nadom i ljubavlju.

Knjiga „Rama 1942“ ima dva dijela. U prvom dijelu objavljeni su tekstovi Ive Goldsteina „Rama 1942 – Tragedija jednog mikrokozmosa“, Ive Banca „Rama 1942“, fra Stjepana Lovrića „Četnički zločin u Rami 1942“, Ante Jeličića „Četnici u Rami 1942 – Iskazi svjedoka“ te Nerzuka Ćurka „Sjećanje za odgovornu budućnost“. U drugome dijelu objavljen je „Popis ubijenih i nestalih Hrvata i Muslimana/Bošnjaka iz Rame 1942-1947.“ i „Fotodokumentacija 1942-1946.“

Temelj za objavljivanje ove vrijedne knjige bio je znanstveni simpozij koji je u organizaciji ramskih franjevaca održan u Domu kulture u Prozoru 13. listopada 2012. godine u povodu 70. obljetnice pokolja u ramskome kraju, u listopada 1942. godine, kada se dogodio jedan od najvećih četničkih zločina u Drugom svjetskom ratu. Do danas ovaj zločin nije dovoljno istražen i rasvijetljen. O njemu se dugo moralo šutjeti, ali sjećanje na žrtve još živi među ramskim pukom. Zato ova knjiga želi biti doprinos i poticaj za nova istraživanja kako bi se što bolje osvijetlio ovaj strašni zločin nad nevinim ljudima ramskog kraja. „Ovom se knjigom želi što vjernije oslikati događaje iz četrdesetih godina prošloga stoljeća. Svaka druga intencija ozbiljno dovodi u pitanje smisao objavljivanja knjige. Knjiga je prilog humanijoj, društvenopolitički odgovornijoj kulturi sjećanja, kako bi naša današnjica bila prožeta ljubavlju prema svome narodu, ali i prema svim ljudima s kojima dijelimo zajednički zavičaj i odgovornost za zajedničku budućnost“, stoji u predgovoru knjizi.

Na završetku predstavljanja, predsjednik Ramske zajednice Bjelovar, Krešo Džolan, uručio je predstavljačima prigodne zahvalnice za njihovo promoviranje Rame i ramskoga kraja, a time i Ramske zajednice Bjelovar koja je bila organizator ove promocije.

No potrebno je na kraju naglasiti da je ovu uistinu izuzetno dobro organiziranu promociju knjige pripremio i vodio mr. sc. Mišo Faletar koji nije žalio ni truda ni vremena da prije, tijekom i nakon promocije bude sve u najbolje redu.

Nakon predstavljanja knjige "Bjelovarski susret Ramkinja“ nastavio se uz pjesmu i šale do kasno u noć uz prigodni domjenak kojeg su pripremili dobri ramski donatori.

Tekst: rama.co.ba